Joomla!

Ako ste usmjereni na Joomlu vjerovatno ste se često našli u situaciji da vas gledaju kao čudaka jer zašto uopće koristiti Joomlu umjesto Wordpresa? Čak vam se možda dogodilo da ne prihvate vašu zamolbu za posao jer, eto, oni traže Wordpress gurua a ne Joomla majstora. Je li Wordpress uistinu bolji?

 Ovdje neću direktno do detalja uspoređivati ova dva CMS-a nego ću se više usmjeriti na dobre strane Joomle i zašto mislim da je ona bolja. Naravno, ovdje se ne radi o objektivnom mišljenju no to ne možete ni očekivati od web dizajnera sa stavom "Joomla forever!".

Joomla je punokrvni CMS (Content Management System) koji je od početka bio zamišljen kao sistem za širok spektar internet stanica različite namjene (za razliku od Wordpressa koji je u početku bio zamišljen kao blog platforma). Ovo ne mora značiti da je Wordpress u nepovoljnijem položaju jer je i on zadnjih godina prerastao svoje početne namjene no mišljenja sam kako je Joomla stabilnija u tom smislu što njena struktura, koja je od početka bila MVC, nije prolazila tranziciju iz jednog sistema u drugi nego je od samog početka izgrađivana i nadograđivana novim mogućnostima.

O Prednostima sistema poput dobre korisničke podrške, redovne nadogradnje, neprestanog razvoja, responzivnog dizajna, naprednog sistema rada s korisnicima i slično možete čitati na zvaničnoj internet stranici Joomla! features no ja bih spomenuo nekoliko detalja s kojima se web dizajner može susresti u radu.

Na početku rada sa Joomlom važno je shvatiti sistem rada pluginova, modula i komponenti, te njihovu namjenu. Moduli su sjajna stvar kada je potrebno tekst, sliku ili login formu postaviti na točno određeno mjesto na stranici (npr., pozicija izbornika ne vrhu stanice ili u sidebaru). Iako je ovo moguće učiniti s nekim pluginovima uz pomoć shortcode-ova (npr., Sigplus galerija), pluginovi su namijenjeni za sistemske zadatke "ispod haube" koje posjetitelji ne vide direktno. Autentifikacija, postavke editora teksta, postavke galerije, zaštita elektroničke pošte od spama, pretraživanje sadržaja, samo su neki od zadataka koje pluginovi obavljaju.

Komponente, s druge strane, su prave male aplikacije koje mogu obavljati sistemske zadatke (npr., Akeeba Backup) ili sadržavaju kompletno sučelje za uređivanje npr., galerije ili kontakt forme. Komponente za razliku od modula i plugina mogu biti prikazane na stranici direktno preko stavke izbornika, (npr., u postavkama stavke izbornika "kontakt" može se izabrati komponenta kontakt forme ali ne i modul ili plugin). Razumijevanje ovog koncepta je gotovo pola znanja koje vam je potrebno da biste vladali Joomlom. Ovo je posebno bitno ako dodatak dolazi kao komponenta s modulom ili modul s pluginom.

Administracija Joomle možda jeste na početku zbunjujuća i zahtjeva puno truda i učenja no administracija je smislena i logična te je za jednostavnije internet stranice dovoljno služiti se administracijom bez potrebe za zahvatima po sistemskim datotekama. Naravno, MVC struktura mapa i datoteka na serveru je također logična tako da nalaženje modula kojem je potrebno promijeniti CSS ne predstavlja veliki problem. Lako je pronaći mapu s modulima ili predlošcima te izmijeniti datoteke koje je potrebno iako za izmjenu predložaka gotovo da nije potrebno napuštati administracijsko sučelje što je praktično ako nemate pristup FTP klijentu.

Joomla! MVC struktura datoteka na serveru

Joomla! MVC struktura datoteka na serveru

Podrška za jezike je više nego dobra a ako je potrebno ispraviti ili nadopuniti prijevod ovo se može učiniti jednostavno bez potrebe za instalacijom specijaliziranih dodataka. Mene osobno iritira kada je prikaz koliko je puta članak otvoren na hrvatskom jeziku obilježen "hitovima" tako da u slučaju ako će ova statistika biti prikazana na internet stranici njeno mijenjanje u prikladniji izraz poput "prikazano puta" ili "klikova" ne predstavlja problem.

Izmjena pojedinih riječi jezika u Joomli

Izmjena pojedinih riječi u Joomli ne predstavlja problemi

Iako je Joomla razvijena, njena snaga ne leži isključivo u njenoj administraciji i strukturi, nego i proširenjima od kojih je veliki broj besplatan. Prijašnjih godina se često događalo da dodaci ne rade onako kako su zamišljeni, no iskustvo programera i razvijenost samog sustava nudi sigurnost rada i pouzdanost koja je potrebna za ugodan rad. Broj dodataka (pluginova, modula i kmponenti) u repozitoriju kreće se oko 9000, što je daleko od impozantne brojke od oko 20 000 koliko je dostupno za Wordpress, no to je i dalje dovoljno za gotovo sve što vam kao dizajneru može zatrebati. Kada je u pitanju sigurnost stranice, multimedija, komunikacija s posjetiteljima ili dizajn moći ćete pronaći dodatak za to. Ponavljam, veliki broj dodataka je besplatan, otvorenog je koda uz solidnu podršku (podrška je bolja kod komercijalnih dodataka, no i kod nekih besplatnih komponenti možete dobiti odgovor na email). Dodaci su obično jednostavni za korištenje a oni kompleksniji u većini slučajeva dolaze s detaljnom dokumentacijom što znači da njihova upotreba nije komplicirana čak i ako se prvi puta s njima susrećete.

O predlošcima ne bih previše govorio jer njih, kao i kod Wordpressa ima uistinu veliki broj. Istina, često sam se našao u situaciji da predlošci ne ispunjavaju moja ili očekivanja klijenta te sam se iz tog razloga okrenuo framework rješenjima, točnije Gantry framework-u. Framework nije samo predložak nego se radi o cijelom teojim je moguće podesiti stilove, fontove, pozicije, boje linkova, pa čak i pozadinu internet stranice. Postoje besplatna i komercijalna framework rješenja čime ovise i njihove mogućnosti. Svakom ozbiljnijem dizajneru bih preporučio framework (npr., Gantry) jer poznavanje jednog frameworka u detalje pojednostavljuje dizajniranje predložaka jer u samom početku su vam kroz administraciju frameworka dostupne mogućnosti koje nije potrebno ručno podešavati programiranjem. Ono što je mene odmah privuklo jeste veliki broj pozicija dostupnih za pozicioniranje modula. Gantry je dostupan i na Wordpressu a razvija ga Rockettheme koji kreira dodatke i predloške za Joomlu, Wordpress i Magento. Istina, mali je broj besplatnih predložaka, no kreiranje sopstvenog predloška pomoću Gantry framework-a ne bi trebao biti problem za web dizajnera.

Za kraj treba napomenuti da Joomla! ne zaostaje za Wordpressom po pitanju SEF-a. Jedan od nedostataka prijašnjih verzija Joomle je bio u tome što tražilicama nije bio omogućen pristup image mapi zbog čega slike nisu moble biti indeksirane no u novoj verziji tražilicama je omogućen pristup slikama.

Možda vas ovaj tekst nije uvjerio da je Joomla! bolja od Wordpressa, no to mu niti nije bila namjena. Ovdje sam želio samo iznijeti nekoliko detalja zbog kojih ja osobno koristim Joomlu (i zbog kojih ja osobno mislim da je ona bolja). Ovo je samo uvod a u nekim budućim tekstovima dotaknut ću se specifičnih pojedinosti i načina rješavanja problema. 

Ova internet stranica koristi kolačiće (cookies) radi statistike posjećenosti.

Koristeći ovu internet stranicu slažete se da se kolačići koriste u spomenute svrhe. Detaljnije

Razumijem

Kolačići (eng., cookies) koriste se radi praćenja statistike posjećenosti putem Google Analytics i Webmaster tools alata. Informacije o posjetiteljima se neće koristiti u bilo koje druge svrhe.